Vrhovni sud će zabraniti izručenje Josipa Perkovića?

Vezano za najnoviji zaplet u slučaju Lex i Causa Perković (HDSSB-ovo odustajanje od prošlotjednog glasanja za ustavne promjene) u diplomatskim krugovima EU vlada zbunjenost i zabrinutost. Iako se čini da će odgođene ustavne promjene zapravo omogućiti ekspresno izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj temeljem odluke koju je donio Vrhovni sud prema kojoj je jedan Vukovarac zbog djela prijevare za koje je u Hrvatskoj nastupila zastara ipak bio izručen Sloveniji, stvari nisu tako ružičaste.

 

Premijer Milanović namjerava izigrati kancelarku Merkel kao da je on Josip Broz Tito, a ona Konrad Adenauer.

Krugovi bliski europskoj povjerenici za pravosuđe Viviane Reding procjenjuju da bez obzira kakva god bila odluka Županijskog suda, Perkovićev će predmet doći na Vrhovni sud. A onda će predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, poznat iz koruptivnog skandala pokušaja podmićivanja Vrhovnog suda u korist ratnog zločinca Branimira Glavaša, predmet dodijeli sudskom vijeću koje će biti spremno odlučiti da se Perković ne izruči zbog zastare. Naime, iako se prethodna odluka  koju je donio Vrhovni sud u slučaju izručenja Vukovarca Sloveniji naziva presedanskom ona nema nikakav pravni učinak na druge odluke istog suda zbog neujednačene sudske prakse u Hrvatskoj. Pa kad to Hrvatinovo drugo vijeće odluči neizručiti Perkovića predmet može doći na plenarnu sjednicu na Vrhovni sud gdje Hrvatin opet ima većinu i tako će Njemačka i EU biti izigrane. U međuvremenu će HDSSB pristati na ustavne promjene i Perkoviću će se suditi u Hrvatskoj, a poznajući naše pravosuđe sva je prilika da će u tom postupku biti oslobođen i više ga se nikako neće moći izručiti Njemačkoj jer se nikome ne može dva puta suditi za isto djelo.

Orsat Miljenić je glavni Josipovićev operativac u Vladi zadužen za pritiske na niže sudove i Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića

Zato u uredu Viviane Reding već imaju spreman paket mjera kojima su se se prijetili još u kolovozu-rujnu: od uskrate pristupa Schengenu, preko uskrate korištenja određenih EU fondova, a razrađeni su i modaliteti stanovitog monitoringa pravosuđa, koji naravno, ne mogu biti isti kao u slučaju Bugarske i Rumunjske jer su one na njih pristale u trenutku pristupanja, ali će svakako imati utjecaja na EU kadroviranje u hrvatskom sudstvu i državnom odvjetništvu. EU birokracija trenutno najviše nade polaže u ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić, Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i vijeće Vrhovnog suda: Lidije Grubić Radaković, kao predsjednice vijeća te dr. sc. Zdenka Konjića i dr. sc. Marina Mrčelu.

Branimir Glavaš je bio glavni branitelj Josipa Perkovića još 2005. čim se pojavila optužnica za ubojstvo Stjepana Đurekovića

Zagrebački diplomatski krugovi poslali su svojim zemljama depeše u kojima se opisuje sprega predsjednika Ive Josipovića i HDSSB-a (unatoč Josipovićevom spinu da Branimir Glavaš iz zatvora u Mostaru donosi odluke u ime HDSSB-a). Poznato je da je HDSSB bio za što žurnije usvajanje ustavnih promjena kojima bi se omogućilo suđenje Perkoviću u Hrvatskoj i izbjeglo izručenje Njemačkoj sve dok je postojala nada da će Glavni državni odvjetnik pripremiti postupak protiv Perkovića koji će biti aktiviran čim nastupe ustavne promjene. Kada se vidjelo, osobito nako Josipovićevog čestog pritiskivanja Bajića, da Glavni državni odvjetnik nema namjeru popustiti, odnosno upustiti se u antieuropsku avanturu, Branimir Glavaš, stari Perkovićev dužnik, odnosno udbaški suradnik i Ivo Josipović, predsjednik kojeg je klan Perković doveo na vlast, i osobni prijatelj i podupiratelj predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina, poduzeli su operaciju miniranja prošlotjednog usvajanja ustavnih promjena, koje bi ipak 01. 01. omogućile da Perković i bez “presedanske” odluke Vrhovnog suda, a zbog činjenice da je ukinuta zastara za ubojstvo Stjepana Đurekovića bude izručen u roku par dana jer Mladen Bajić nije podignuo nikakvu domaću optužnicu.

Bajić je bez obzira na odgovornost za zločine u Lori 1992. i sve druge propuste toleriranja ratnih zločina i kriminala, na slučaju Perković odlučio časno uzmaknuti i umaknuti u EU pravosudne institucije.

Nakon slamanja Vrhovnog suda, koje je u tijeku, predsjednik Ivo Josipović, ministar pravosuđa Orsat Miljenić, premijer Zoran Milanović, do 15. 01. 2014. nastojati će slomiti i Mladena Bajića. Iz krugova bliskih Bajiću može se čuti da je on u diskretnoj komunikaciji s EU i SAD diplomacijom i da neće popustiti nezakonitostima domaće izvršne vlasti već je spreman doživjeti sudbinu bivše rumunjske ministrice pravosuđa Monice Macovei, odnosno da ga u veljači Sabor smijeni, a on ode u povijest kao častan profesionalac, pa eventualno karijeru nastavi u europskim sudskim i pravosudnim instancama.

Nijemac na privremenom radu u predvorju Balkana Austriji

[box type=”info”]Europska komisija ne može utjecati izravno na rumunjsko i bugarsko pravosuđe . Obje zemlje prihvatile su niz obaveza koji uključuju reformu njihovih pravosudnih organa. Svake godine, prema tzv Mehanizmu za suradnju i verifikaciju (CVM), Europska komisija izdaje izvješće o napretku kojeg je zemlja postigla. Ta izvješća sadrže niz preporuka koje zemlja mora ispuniti . Oni su prozvani „benchmarks“ . Ako nešto krene po zlu, Komisija može podići svoju zabrinutost i između dva izvješća, kao što je učinila na primjer, u slučaju Bugarske, u listopadu prošle godine kada su dva sumnjiva suca imenovana na Ustavni sud. Iz toga se može vidjeti da se komisija doista bavi također s izborom kadrova u pravosuđu . Ovdje se može pronaći izvješća o Bugarskoj i Rumunjskoj : http://ec.europa.eu/cvm/progress_reports_en.htm Ako zemlje ne uspijevaju reformirati pravosuđe prema benchmarkovima, Komisija može obustaviti određena prava u odnosima dviju zemalja u Europskom vijeću. Pogledati ovdje: [/box]

Branimir GlavašBranko HrvatinIvo JosipovićJosip Broz TitoJosip PerkovićKonrad AdenauerMappes NiediekMarin MrčelaMladen BajićMonica MacoveiOrsat MiljenićViviane RedingZoran Milanović
Comments (1)
Add Comment