Radovan Dobronić je potomak kalničkog nižeg plemstva

Radovan Dobronić nam, tako, u svom programu rada za predsjednika Vrhovnog suda RH, zapravo otkriva da je on potomak nižeg kalničkog plemstva i da mu je, najvjerojatnije teta, bila pokojna povjesničarka Lelja Dobronić.

Šukundjed osuđivao na smrt pa se opuštao operetama

Prijava Radovana Dobronića na javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda obiluje smiješnim detaljima. Portal Telegram se osvrnuo na zazivanje restorana društvene prehrane za suce. Da bi, pak, obrazložio zašto smatra da sudovi trebaju dosuđivati oštrije kazne, sudac Radovan Dobronić pozvao se na primjer svog šukundjeda, kalničkog sitnoplemenitaša Bartola Sakača Vojnovečkog:

‘S povećanjem broja kaznenih djela problem visine izrečenih kazni je dobio na značenju, u svakom slučaju ako bi se išlo malo dalje u prošlost, primjerice do razdoblja Austro-Ugarske monarhije onda bismo mogli reći da su hrvatski sudovi imali redovito strožu kaznenu politiku od primjerice slovenskih, što mogu reći dijelom iiz obiteljske tradicije, s obzirom da mi je jedan šukundjed bio sudac Stola sedmorice (Bartol Sakač Vojnovečki) te je iz predaje ostalo o njemu samo to da je često išao slušati operete, a to je radio stoga što su tada hrvatski sudovi, a takva (okrutna ) vremena su tada bila, često izricali smrtne kazne, što ostavlja traga na psihi svakog normalnog čovjeka. Dakle, preblago kažnjavanje običnih nasilnika nije dio hrvatske pravne tradicije i bez obzira na prekid kontinuiteta mislim da je krajnje vrijeme da se prekine praksa u kojoj osobe s više prekršajnih i kaznenih prijava i presuda slobodno šeću, stvarajući dojam u javnosti da nasilje kod nas ostaje nekažnjeno.’

Biografija šukundjeda suca Dobronića

Radovan Dobronić nam, tako, u svom programu rada za predsjednika Vrhovnog suda RH, zapravo otkriva da je on potomak nižeg kalničkog plemstva i da mu je, najvjerojatnije teta, bila pokojna povjesničarka Lelja Dobronić.

I kao posljednjega u ovome nizu znamenitih osoba podrijetlom iz kalničkih obitelji sitnoga plemstva navest ćemo Bartola Sakača Vojnovečkoga. Obitelj Sakač potječe iz sela Vojnovca, po kojem se i nazivaju Vojnovečki. Na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće neke se obitelji iz Vojnovca sele na sjevernu stranu Kalnika, u mjesto Kapelu, gdjeje 1830. i rođen Bartol Sakač. Školovao se u Varaždinu, gimnaziju završava u Rijeci, a između 1854. i 1858. bio je student prava u Pragu. Radi najprije u gradiću Vrhlabi u Češkoj, zatim u Varaždinu i Zagrebu, nakon čega se nastanjuje u Požegi (1863. — 1868.), gdje je bio predsjednikom suda. Ponovno se vraća u Zagreb (1868. — 1877.) i radi kao tajnik Banskoga stola te prisjednik Županijskoga suda i zamjenik državnog odvjetnika. Zatim se ponovno seli u Požegu (1877. — 1891.), gdje je postao predsjednikom Kraljevskoga sudbenoga stola. Po povratku u Zagreb godine 1891. imenovan je vijećnikom Banskoga stola, gdje radi do umirovljenja 1897. Umire sljedeće godine i pokopan je na Mirogoju. Bartol Sakač Vojnovečki bio je pradjed naše poznate povjesničarke Lelje Dobronić.

Ozren Blagec, Bela IV i kalničko plemstvo, 2010

Osebujna prijava i veze s Udbom

Radovan Dobronić kao da je cijelu prijavu pisao da bi čitatelju sugerirao kako on nema veze s Udbom iako se na stranicama 19 i 20 jasno određuje po pitanju EUN-a, o čemu ga, istinabog, nitko nije pitao.

Bartol Sakač VojnovečkiJosip PerkovićLelja DobronićRadovan DobronićZdravko MustačZoran Milanović
Comments (2)
Add Comment