Damir Mandić: Humanizam za djecu je knjiga koju bi trebao pročitati svaki političar

Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka organizirala je 17. prosinca 2014. godine promociju knjige autorice Nade Topić Peratović „Humanizam za djecu“ u Knjižnici za mlade u Karlovcu. Osim autorice, o knjizi, koju je izdao Centar za građansku hrabrost, govorili su politolog, aktivist i političar Mile Sokolić te teolog, pedagog i političar Damir Mandić.

Razvila se dinamična i plodna rasprava o religiji, sekularizmu, vjeronauku u školama, ideologiji…
Raspravu je moderirao predsjednik Polke Marin Bakić.

 Objasniti djetetu zbilju koju živi

„Knjiga je nastala iz iskustva vlastitog roditeljstva. Kćeri, koja ima 11 godina, sam htjela približiti naše obiteljske vrijednosti, ljubav za čovjeka, odgovornost za društvo, spremnost na kritičko preispitivanje postojećeg stanja.

Djetetu moram objasniti zašto smo manjina kao ateisti, da joj objasnim zbilju koju živi. Djeca ne žive u vakuumu, ona ima prijateljice čiji su roditelji vjernici. Dijete pita što znači Bog, što je vjeronauk.

U Centru za građansku hrabrost radimo humanističke radionice u kojoj djeci pokazujemo da nisu sama, a često jesu kad, recimo, ne pohađaju vjeronauk, nego čekaju u hodniku ili u knjižnici sami dok traje ta nastava. Imamo kao roditelji želju da djeci prenesemo obiteljske vrijednosti, no oni će jednog dana pronaći neke svoje vrijednosti vjerojatno. Dakle, namjera je osnažiti naš identitet i učiniti ga vidljivim.

Knjiga se dijeli na dva dijela. Prvi služi kao pojmovnik u kojem objašnjavam društvenu zbilju i tu objašnjavam pojmove kao što su demokracija, ljudska prava, prava žena i LGBT osoba, što je znanost…

U drugom dijelu dajem smjernice kako živjeti pravedan i dobar život na humanističkim načelima. Kad smo počeli tiskati knjigu, nismo imali primanja. Išli smo na servis Kickstarter i ljudi iz čitavog svijeta su uplaćivali priloge za tisak knjige. Uspjeli smo u mjesec dana skupiti pet tisuća funti.

Odlučili smo da ćemo knjigu tiskati i na engleskom i na njemačkoj jeziku. Pružila nam se prilika da knjigu predstavimo po prvi put na Svjetskom kongresu humanista koji se ove godine održavao na Oxfordu. Drago mi je što postoji velik interes i za prijevodom na druge jezike. Talijanski prijevod je gotov. Knjiga se prevodi na ruski i na arapski jezik. Jedan poznati Marokanac s azilom u Švicarskoj radi s nama arapsku verziju knjige, pa ćemo je promovirati i u arapskim zemljama putem Međunarodne humanističke i etičke unije. Nedavno su se javili iz Bangladeša i iz Burme. Tamo također prevode s engleskog na svoje jezike. Za sada primamo samo pozitivne kritike. Ovo je prva takva knjiga u Hrvatskoj i šire, ali i u engleskom govornom području postoji potreba za takvim djelom. Uručila sam knjigu poznatim humanistima i ateistima i danas nam se javljaju oni koji bi htjeli nabaviti englesku verziju knjige“, rekla je Nada Topić Peratović.

Mile Sokolić, Damir Mandić, Nada Topić Peratović i Marin Bakić

 Knjiga donosi i faktor neposluha i sumnje

„Ovu knjigu bi učenici od petog do osmog razreda trebali imati kao udžbenik i iščitavati svake godine tu materiju. Knjiga nije iritantna, nije po ničemu isključiva ili problematična. Ovo je lijepa knjiga koja govori o lijepim primjerima.

Fascinira me što se kao humanisti spominju osobe koje to nisu planirale biti, poput djevojke koja je u Alabami sjela u dio autobusa koji nije namijenjen crncima. Ona je samo išla s posla, bila je umorna i bilo joj je teško da je netko diže s jednog mjesta i seli na drugo. Ona je bila okidač. Treba obrazovati, treba djeci govoriti o tome, iznositi pozitivne primjere, a nikad zapravo ne znate tko će se pojaviti u ulozi humanista.

Kod nas u Karlovcu je nedavno bila predstava „260“ o mladiću koji je bio u zarobljeništvu u srpskim logorima. Zadivila me njegova humanistička dimenzija kada govori kako razumije da je bio rat, ali ističe toliko dobrih primjera, ljude koji su mu tamo pomagali. Imao sam prilika u ovih 20 i nešto godina spletom okolnosti biti u sličnim situacijama kad sam bio protiv generalizacija. Bio sam na raznim mjestima i u raznim opasnostima zbog toga, ali nisam nikad požalio. Nikad ne znate kakva snaga leži u ljudima, tko će se pokazati kao humanist, tko će skrivati Židove… Da bismo povećali postotak humanista, moramo ih poticati, govoriti im o humanizmu. To je put na kojem se može saznati puno više nego u drugim stvarima.

Netko može imati dojam da se govori o ateizmu ili sekularizmu previše u knjizi. Sve su to elementi bitni za razumijevanje humanizma. Knjiga donosi i faktor neposluha i sumnje. Većina je zauzeta autoritetom, a neki, poput mene, uvijek imaju problema s autoritetom. Ponekad zavidim onima koji se osjećaju dobro u grupi. Ne mogu biti dio mase, jer se ne mogu osjećati dobro, ako sam dio mase i prijetim šakama. Teško je odgovoriti na pitanje jesam li humanist. Kad se nađete u autobusu u situaciji kao ona djevojka, vidi se tko je humanist ili u situaciji kao što je ova nedavna u Sydneyju. Čovjek koji je od napadača krenuo uzeti pištolj je zapravo humanist. Knjiga mi je bila dobra lektira i preporučujem da pročitate knjigu i darujete je članovima svoje obitelji“, iznosi Sokolić i istaknuo da bi se knjiga trebala zvati „Humanizam za djecu i odrasle“.

Knjigu treba pročitati svaki političar

„Kad se čita, knjiga zauzima spektar društvenog života. Ima tu dosta toga što bih polemikama mogao dovoditi u pitanje. No, bilo mi je zanimljivo što se vidi da ju je pisala žena. Da ju je pisao muškarac, knjiga bi bila mnogo radikalnija i isključivija.

Knjiga se bavi temama koje izazivaju mnoge prijepore danas u društvu. Osnovni problem je utemeljenje humanizma. Kršćanstvo je jedina vjera koja je od čovjeka napravila Boga. U niti jednoj religiji čovjek nije Bog. Kršćanstvo je u religioznom razvoju čovjeka taj napravilo ‘evolutivni skok’.

Da bi netko bio pravi vjernik i pravi humanist, mora biti slobodan. Ne možete biti vjernik, da nemate unutarnju slobodu po kojoj ste vjeru slobodno prihvatili i izabrali. Svaki put kad neka vjera ili kad neki vrijednosni sustav prerastu u ideologiju, isključuju unutarnju slobodu i okljaštruju  čovjeka. U hrvatskom društvu, primjerice, imamo bespredmetnu raspravu oko antifašizma, komunizma i fašizma. Antifašizam je vrijednosni sustav, a komunizam i fašizam ideologije. Ne mogu vjerovati da netko izjednačava antifašizam i komunizam. Antifašizam je nešto vrijedno. Svatko tko je slobodan iznutra to će reći.

No, mijenjamo li novom staru dogmu. Opasnost humanizma u ovom obliku ili ‘opasnost’ za njega je, ako staru dogmu, religiju, mijenjamo novom.

Promocija se pretvorila u tribinu pa su riječ uzeli i najpoznatiji karlovački ateist Mirko Butković, inače predsjedvajući na skupštinama “Protagore” i ugledni karlovački arhitekt i karlovački nezavisni vijećnik Davor Petračić.

Ova knjiga ima nešto dobro u sebi. Nitko tko je pročita neće biti manje dobar čovjek, dapače. U humanizmu kao vrijednosnom sustavu će se pronaći mnogi. Opet se vraćam na svoj svjetonazor. Skloniji sam poimanju svijeta, vijeka i čovjeka po kojem čovjek nije samo ovozemaljsko biće, da uključuje i smisao koji je van ovog svijeta, a to je transcedencija u kojoj živimo i nakon smrti. Točka spajanja teista i ateista je kategorija nutarnje slobode.
Budućnost svijeta je u suživotu različitosti. Demokracija se razvila isključivo u judeokršćanskoj civilizaciji. Ne zaboravimo da su najrazvijenije skandinavske zemlje, koje su ‘obojene’ religijom sto puta više nego mi. Bahatost nas zapadnjaka nas vodi prema dekandentim smjerovima, slažem se s papom Franjom“, smatra Mandić.

Dodaje da bi knjigu preporučio svakom đaku.

„Kod nas je politika doživljena negativno. Uglavnom su političari iz sebičnog interesa, ideologije u toj priči, ili su lutke na koncu. Kad govorimo o humanizmu i politici u Hrvatskoj, to ne vidimo na Dnevniku. Uistinu mislim da je politika ozbiljan i odgovoran posao. U politiku ulaziš slobodno, bez obzira na okvire u kojima djeluješ. Politika bi ipak trebala imati u temelju zajedičko dobro. Kao političar se odričem ulaskom u politiku partikularnog. Svaki puta kad se ne odreknemo partikularnog dijela iznevjerimo poslanje politike. Optimist sam i smatram da će se politika razvijati. U temelju mora biti dobro, a tebi je dobro tek kad je drugom dobro. Politika mora biti odgovoran i ozbiljan posao za sve, stoga ovu knjigu treba pročitati svaki političar.

Bez da stvaram sebi i bilo kome drugom alibi, ističem da je demokracija proces. Bar za 20-30 godina politika u Hrvatskoj će doći do razine svijesti o zajedničkom dobru. Ideal se nikad neće moći dostići. Treba nam vrijeme u Hrvatskoj. Napisano u knjizi živi većina stanovnika Hrvatske. Ima nekih stvari u njoj koji nisu usklađeni s mojim vrijednosnim sustavom, ali ne volim u političkom, vjerskom ili bilo kojem drugom diskursu izraz ‘druga strana’. Ekstremi su ‘druga strana’, a 90 posto Hrvata nisu ekstremni, da bismo tako postavili stvari. No, dopuštam da probema ima“, veli Mandić.

Hvala na potpori i pažnji,

Polka

Tonski snimak nalazi se na ovoj poveznici:

https://archive.org/download/HumanizamPolkaKarlovac/Humanizam_Polka_Karlovac.mp3

 

antifašizamateistiDamir MandićDavor PetračićHumanizam za djecukršćanstvoMarin BakićMile SokolićMirko ButkovićNada Topić Peratovićsekularnostvjeronauk
Comments (0)
Add Comment